O NAMA
Naša misija i vizija
Što radimo:
Institut MIRO povezuje najnovija znanstvena saznanja s mudrošću otočne tradicije. Rezultat su praktični alati – analize, smjernice i stručne podloge – koji otočnim dionicima iz javnog, privatnog i civilnog sektora omogućuju da vlastite projekte grade na solidnim znanstvenim temeljima, u skladu s potrebama i mogućnostima svojih zajednica.
Što želimo postići:
Zamišljamo jadranske otoke kao žive laboratorije u kojima se tradicionalno znanje susreće s inovacijama (Hjorth, 2003), stvarajući živahne zajednice koje napreduju kroz poduzetničke ekosustave ukorijenjene u lokalnoj kulturi, održive proizvode koji povećavaju biološku raznolikost, otporna gospodarstva u korist otočana te razmjenu znanja koja osnažuje otočna rješenja.
Naša priča
Temelji Instituta MIRO nastali su iz prepoznavanja ključnih nedostataka u institucionalnoj podršci održivom razvoju dalmatinskog arhipelaga.
Zelena agenda LAG-a 5
„Zelena agenda" Lokalne akcijske grupe 5 prepoznala je poljoprivredu visoke prirodne vrijednosti (HNV) kao održivu alternativu sezonskom turizmu na dalmatinskim otocima (Gouriveau i sur., 2019).
Projekt EU Horizon 2020 HNV-Link
Osnivanje Instituta MIRO
Osnovan kao Međunarodni institut za održivi razvoj otoka od strane sedmero osnivača: dr. sc. Marianne Ehrlich (INRA / AgroParisTech), Laurence Tubiana (izvršna direktorica Europske klimatske zaklade i bivša francuska specijalna izaslanica za klimatske promjene), François Lerin (CIHEAM-IAMM), Claire Bernard-Mongin (AgroParisTech), Goran Lončar, dr. sc. Nenad Starc (Ekonomski institut, Zagreb) i dr. sc. Marija Roglić, koja danas vodi Institut kao ravnateljica.
Izgradnja istraživačke baze i provedba projekata
Rana postignuća
Kroz međunarodnu suradnju uspostavili smo sveobuhvatne agroekološke osnove za ključne dalmatinske otoke. Ovaj temeljni istraživački rad, proveden s LAG-om 5, Nacionalnim parkom Mljet, uz potporu SupAgro Montpellier i Sveučilišta u Göttingenu (Abdessater i sur., 2017; Lerin, 2018), fokusiran je na tri ključna područja:
Analiza krajolika i staništa
Istraživanje evolucije staništa, kartiranje vegetacijskih obrazaca i analiza distribucije vrsta na Mljetu, Korčuli i Pelješcu.
Procjena agrarnih sustava
Analiza utjecaja politike
Konkretni ishodi
Agroekološka analiza
Sveobuhvatna analiza poljoprivredno-okolišnog razvojnog potencijala otoka: proizvodne strukture, nositelji proizvodnje, obujmi i prostorna distribucija, s korelacijama između poljoprivrede i turizma.
Projekcije lanaca vrijednosti
Projekcije za razvoj lokalnih lanaca vrijednosti otpornih na eksterne šokove, utemeljenih na nosivom kapacitetu otoka i usklađenih s potrebama lokalne potrošnje.
Operativni alati
Kartografski prikazi potencijalnih lanaca vrijednosti, kalendari sezonskih poljoprivrednih kultura i poslovni planovi u korist lokalnih poduzetnika.
OTOKA
PROJEKATA
PARTNERA
PUBLIKACIJA
Naš identitet i današnja uloga
Utemeljen vizijom sedmero osnivača — Marianne Ehrlich, Laurence Tubiane, Françoisa Lerina, Claire Bernard-Mongin, Gorana Lončara, Nenada Starca i Marije Roglić — Institut MIRO danas se, pod vodstvom ravnateljice dr. sc. Marije Roglić, pozicionira kao ključna institucija u održivom razvoju jadranskih otoka (Roglić, 2022).
Naš fokus usmjeren je na transformaciju prehrambenih sustava, otpornost zajednica, participativne procese vođene lokalnim znanjem te integraciju istraživanja i prakse. Kroz 9 provedenih projekata i više od 12 objavljenih publikacija, izgrađena je platforma koja služi kao most između lokalnih potreba i globalnih istraživačkih kapaciteta — kreirajući rješenja koja su održiva, primjenjiva i izgrađena zajedno s otočanima.
Ključna tematska područja
Pristup održivosti temelji se na kombinaciji lokalnog angažmana i globalnih spoznaja. U skladu s okvirom Tubiane i Lerina (2002), integriramo okolišne aspekte u ekonomske prakse. Hjorth (2003) ističe da se otoci mogu koristiti kao mikrokozmosi za razvoj inovativnih strategija održivosti — ograničenja poput nedostatka resursa i geografske izoliranosti mogu biti poticaj za stvaranje otpornijih modela.
Zagovaramo očuvanje bioraznolikosti integracijom tradicionalnog znanja i suvremene ekološke znanosti (Tubiana i Lerin, 2002). Projekti uključuju čuvanje autohtonih vrsta, obnovu degradiranih krajolika te održavanje tradicionalnih suhozidnih sustava važnih za mikrohabitate.
Participativni pristup u središtu je našega rada, usklađen s Hjorthovom idejom „place-based development" (2003) i konceptima participativnog upravljanja okolišem (Tubiana i Lerin, 2002; Roglić, 2022). Potičemo aktivnu participaciju stanovnika, zajedničko donošenje odluka i lokalne inicijative „odozdo prema gore".
Strategije za suočavanje s klimatskim promjenama oblikovane su globalnim okvirom (Tubiana i Lerin, 2002), uz Hjorthov pristup (2003) pretvaranja otočnih ograničenja u snage. Podržavamo klimatski otporne poljoprivredne prakse, integraciju obnovljivih izvora energije i održive modele upravljanja resursima.