Bioraznolikost
Održivost
Analiza krajolika, agrarnih sustava i lanaca vrijednosti na otocima Mljetu i Korčuli te poluotoku Pelješcu – istraživanje koje je pružilo empirijsku podlogu za MIRO-ove praktične alate i razvojne preporuke.
Kontekst
Kolektivna studija AgroParisTech-a iz 2017. (Abdessater i sur., 2017), izrađena u okviru europskog programa HNV-Link, prvi je put dokumentirala tipove poljoprivrede visoke prirodne vrijednosti (HNV) na dalmatinskim otocima. No za konkretno oblikovanje agri-okolišnih mjera nedostajala je sustavna analiza na razini pojedinog gospodarstva – koliko se proizvodi, kako, s kojim troškovima i za koja tržišta.
MIRO je u suradnji sa Sveučilištem u Göttingenu i SupAgro Montpellier organizirao šestomjesečni istraživački projekt koji je tu prazninu popunio. Chloé Lerin, studentica programa održive poljoprivrede na Sveučilištu u Göttingenu, provela je 2,5 mjeseca terena na Mljetu, Korčuli i Pelješcu te vodila 60 strukturiranih intervjua s poljoprivrednicima, zadrugama, uljarnama, vinarijama i institucionalnim akterima (Lerin, 2018).
Cilj
Izgraditi operativnu agri-okolišnu podlogu za otoke Mljet i Korčulu te poluotok Pelješac – na razini krajolika, proizvođačkih sustava i lanaca vrijednosti – koja se može koristiti za oblikovanje konkretnih razvojnih projekata i praktičnih alata.
Tri osi istraživanja
Terenski rad temeljen na francuskoj tradiciji analize agrarnih sustava (Cochet & Devienne, 2006) organiziran je oko tri komplementarne osi, od razine krajolika do pojedinog gospodarstva:
Dinamika krajolika
Tipologija agrarnih krajolika (krški oblici, obalne zone, područje Nacionalnog parka), kartiranje vegetacijskih sukcesija, dokumentiranje procesa zatvaranja i ponovnog otvaranja obradivih površina.
Agrarni sustavi i lanci vrijednosti
Tipologija proizvođača, opis praksi na razini gospodarstva, mapiranje lanaca vrijednosti masline i vina – s podacima o cijenama, maržama, kanalima prodaje i logistici.
EU instrumenti i oznake
Pregled europskih alata (agri-okolišne mjere, ZPP plaćanja, LEADER) i oznaka kvalitete (ZOI, Hrvatski otočni proizvod, EKO) te procjena njihove stvarne primjenjivosti na otočne uvjete.
Tijek projekta
Travanj 2018.
Priprema i metodološki okvir
Bibliografija, prilagodba metodologije agrarne dijagnoze otočnom kontekstu, koordinacija s akademskim mentorima (Prof. Plieninger, Göttingen; Prof. Thoyer, SupAgro). Montpellier.
Svibanj – srpanj 2018.
Terenski rad
2,5 mjeseca na Mljetu, Korčuli i Pelješcu. 60 intervjua s proizvođačima, zadrugama, uljarnama, vinarijama i institucionalnim akterima. Promatranje krajolika, GPS bilježenje, arhivska istraživanja.
Srpanj – rujan 2018.
Obrada podataka i redakcija
GIS kartiranje, izrada tipologija proizvođača, mapiranje lanaca vrijednosti, pisanje magistarskog rada na Sveučilištu u Göttingenu.
Rujan – listopad 2018.
Restitucija
Prezentacija nalaza lokalnim akterima. Validacija tipologija i identificiranje prioriteta za buduće projekte.
Ključni nalazi
Istraživanje je proizvelo operativne podatke koji su izravno primjenjivi za lokalne aktere – proizvođače, općine, lokalne akcijske grupe i investitore. Donosimo najvažnije nalaze organizirane prema tome kome mogu koristiti.
Krajolik: zatvaranje obradivih površina kao središnji problem
Istraživanje je identificiralo tri dinamike na terenu: dominantno zatvaranje (napušteno zemljište → makija → šuma), djelomično ponovno otvaranje bivših obradivih površina (pozitivno za bioraznolikost kada se čuva suhozidna infrastruktura) i veliko otvaranje novih površina (štetno za HNV krajolik jer uklanja poluprirodni pokrov i suhozidnu strukturu) (Lerin, 2018, str. 37).
Istraživanje je klasificiralo agro-ekosustave – krške doline, polja, obalne zone, padine – s procjenom njihovog HNV potencijala i smjera dinamike. Ta klasifikacija omogućuje ciljano planiranje intervencija: održavanje otvorenih staništa u poljima prioritetno je za očuvanje bioraznolikosti, dok se ponovno otvaranje napuštenih terasa na padinama treba raditi uz očuvanje suhozidne infrastrukture.
→ Za općine i upravljače zaštićenih područja: kriterij za planiranje obnove napuštenih površina – ne bilo koja zemljišta, nego ona s dokumentiranim HNV potencijalom i očuvanom kamenom infrastrukturom.
Četiri tipa proizvođača – i koji model je najuspješniji
Na temelju 30 detaljnih intervjua s proizvođačima, istraživanje je definiralo četiri tipa prema sredstvima proizvodnje i ekonomskoj strategiji:
| Tip |
Profil |
Veličina |
Zastupljenost |
HNV doprinos |
| I – Samodostatni |
Obiteljska proizvodnja za vlastitu potrošnju, višak se prodaje neslužbeno turistima |
<200 stabala maslina ili <10.000 loza |
~50% |
Visok |
| II – Specijalizirani |
Jedna kultura (vino ili ulje), prodaja kroz zadruge ili lokalno tržište |
~500 stabala maslina (≈400 l/god.) ili 1–3 ha vinograda (8.000–30.000 boca) |
~35% |
Umjeren |
| III – Diverzificirani |
Više kultura, vlastita prerada, izravna prodaja, agroturizam, oznake kvalitete |
2–4 ha, raznovrsni agro-ekosustavi |
~10% |
Visok |
| IV – Veliki proizvođači |
Veće površine, mehanizacija, zakup državnog zemljišta, otkup sirovina od manjih proizvođača |
>9 ha, >100.000 l vina ili >5.000 l ulja |
<5% |
Nizak – rizik |
Ključan nalaz: Tip III – diverzificirani proizvođači s izravnom prodajom i preradom na gospodarstvu – istovremeno ostvaruju najveću dodanu vrijednost po hektaru i najsnažnije doprinose očuvanju HNV krajolika. Niži intenzitet obrade, manji unos kemijskih inputa, veća raznolikost kultura i očuvanje krajobraznih elemenata obilježavaju ovaj tip (Lerin, 2018, str. 59).
→ Za proizvođače: diverzifikacija i izravna prodaja nisu samo ekološki poželjne – to je ekonomski najodržaviji model na otocima.
Lanci vrijednosti: gdje se stvara i gubi vrijednost
Maslinovo ulje. Vela Luka i Blato (zapadna Korčula) čine 80% korčulanske i 70% ukupne proizvodnje ulja na istraživanom području. Dominiraju endemske sorte Lastovka i Drobnica – temelj zaštićene oznake izvornosti (ZOI) za korčulansko ulje od 2015. Ulje sa ZOI oznakom postiže 20–30% višu cijenu od standardnog, a ekološko ulje do dvostruke cijene (Lerin, 2018, str. 45–47).
Većina malih proizvođača koristi zadružne uljare plaćajući 2–7% ulja kao naknadu. No zadruga otkupljuje ulje po ≈55 kn/l za supermarkete koji ga prodaju po 85 kn/l – dok proizvođač koji sam prodaje direktno turistima ili kroz vlastitu prodavaonicu postiže 80–100 kn/l ili više.
Vino. Pelješac je specijaliziran za crna vina (Dingač, Postup – vina s oznakom) s godišnjom proizvodnjom od 6,5 milijuna litara. Korčula je poznata po bijelim vinima (Grk, Pošip, Rukatac), no oko 40% grožđa prerađuje se izvan otoka. Zadruge otkupljuju grožđe po 5–15 kn/kg – proizvođači koji sami rade vino i prodaju ga turistima ostvaruju višestruko veću zaradu po kilogramu (Lerin, 2018, str. 45–46).
→ Za proizvođače: prelazak sa zadružnog otkupa na vlastitu preradu i izravnu prodaju – unatoč početnim investicijama u opremu – značajno povećava zadržanu vrijednost. Proizvođači Tipa III to već rade uspješno.
Agrobiološka raznolikost: 37 autohtonih sorti maslina
Istraživanje je dokumentiralo izvanrednu sortnu raznolikost masline na dalmatinskim otocima – 37 autohtonih sorti, što predstavlja agrobiološku baštinu od značaja za čitavu Europu. Mnoga stabla stara su više od tisuću godina (Lerin, 2018, str. 35; Abdessater i sur., 2017). Karakteristični sustav trajnih nasada uključuje uz masline vinograde, bademe, smokve i rogač – kulture koje su stoljećima prilagođavane siromašnom tlu i nedostatku vode.
HNV tip 2 – mozaik niskointenzivnih kultura na terasama sa suhozidima – prevladavajući je obrazac na istraživanom području. Suhozidna infrastruktura, osim krajobrazne vrijednosti, pruža staništa za kukce, gmazove i male sisavce te sprječava eroziju tla (Abdessater i sur., 2017).
→ Za proizvođače i općine: tradicionalne sorte i suhozidna infrastruktura nisu samo baština – one su osnova za premium pozicioniranje (ZOI, ekološka certifikacija) i preduvjet za pristup agri-okolišnim mjerama ZPP-a.
Prepreke: certifikacija, fragmentacija i pristup politikama
Certifikacija: postupak za EU oznaku stoji oko 3.000 kn i zahtijeva dugogodišnje dokazivanje svojstava proizvoda. Znak „Hrvatski otočni proizvod" ima isključivo geografski kriterij – ne zahtijeva tradicionalne prakse ni HNV standarde, čime gubi mogućnost diferencijacije na tržištu (Lerin, 2018, str. 50–57).
Vlasništvo: zemljišni odnosi na otocima izrazito su kompleksni – parcele su fragmentirane i često formalno u vlasništvu davno umrlih predaka, što otežava i otkup i zakup (Lerin, 2018).
ZPP: agri-okolišna plaćanja nisu prilagođena specifičnostima otočne poljoprivrede – male i fragmentirane parcele, trajni nasadi, visoka logistička cijena. Rezultat: većina malih proizvođača ne koristi dostupne potpore.
→ Za lokalne akcijske grupe i donositelje politika: potreban je prilagođen pristup – pojednostavljen pristup oznakama, zajedničke inicijative za rješavanje vlasničkih pitanja i prilagodba ZPP kriterija otočnim uvjetima.
Magistarski rad
Lerin, C. (2018). High Natural Value farming in Dalmatian Islands (Croatia): Landscape analysis and agrarian systems analysis on Mljet & Korčula Islands and Pelješac Peninsula. Magistarski rad, program „Sustainable International Agriculture", Georg-August-University of Göttingen. Mentori: Prof. Dr. Tobias Plieninger (Göttingen) i Prof. Dr. Sophie Thoyer (SupAgro Montpellier).
Rad sadrži sintetičke tablice agro-ekosustava, kartografske prikaze proizvodnih bazena, tipologiju proizvođača s procjenom HNV praksi te mapiranje lanaca vrijednosti masline i vina s empirijskim podacima o cijenama i maržama.
Od istraživanja do praktičnih alata
Ovaj projekt dio je istraživačkog lanca koji od 2017. povezuje MIRO-ove aktivnosti na tragu održive otočne poljoprivrede. Od prvih analiza HNV poljoprivrede, preko mapiranja proizvođača i lanaca vrijednosti, obrazovnih programa i izgradnje lokalne zajednice prakse – do prostornih alata i konkretnih kalkulatora za otočane.
Istraživanje
2017.
SEMA studija
Kolektivna studija AgroParisTech-a u okviru H2020 programa HNV-Link: prva identifikacija tipova HNV poljoprivrede na dalmatinskim otocima
Istraživanje
2018.
Agro-ekološki okvir
Sustavna analiza krajolika, agrarnih sustava i lanaca vrijednosti – 60 intervjua, tipologije proizvođača, empirijski podaci o cijenama i maržama na Mljetu, Korčuli i Pelješcu
Istraživanje
2019.
GEOPOP & SEE LEADER konferencija
- GEOPOP — mapiranje otočnih proizvođača, analiza lanaca vrijednosti i opcija za geografske oznake na dalmatinskim otocima. Partneri: INRAE, Sveučilište u Osijeku, Slow Food Balkans, LAG 5
- SEE LEADER — 1. međunarodna konferencija o LEADER/CLLD pristupu u jugoistočnoj Europi (Opatija, studeni 2019). MIRO je koordinirao znanstveni odbor. Doprinos zajednici prakse o participativnom ruralnom razvoju
Istraživanje
Obrazovanje
2020.
Programsko širenje
- Agrifood Value Chains na HOP otocima — razvoj konceptne bilješke za istraživački program o lancima vrijednosti otočnih proizvoda sa zaštićenom oznakom Hrvatski otočni proizvod (HOP) na 25+ otoka
- Teorija promjene MIRO HOP — strateški okvir za razvoj otočnih proizvodnih ekosustava: od istraživanja tla i kultura do tržišnih mehanizama i podrške politikama
- RUR'UP (Erasmus+, 2020–2022) — nastavak rada započetog u HNV-Link mreži. Razvoj obrazovnih alata za periferna ruralna područja u 7 EU zemalja. MIRO je sudjelovao kroz Sveučilište u Osijeku
- Otočna Eko Platforma — osnivanje platforme u partnerstvu s udrugom Novi Otok, Atentom i OŠ Blato koja okuplja otočne poljoprivrednike, poduzetnike i učenike
Obrazovanje
2022.
Akademska suradnja i prijenos znanja
- Bilateralni susret EDEG–EFST — MIRO je organizirao susret između Doktorske škole ekonomije Sveučilišta u Montpellieru i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu (7. travnja 2022., Montpellier): istraživačka suradnja, mobilnost doktoranada, mogućnosti zajedničkih programa
- Radionica o napuštenom poljoprivrednom zemljištu — planirana kao sastavni dio istraživačkog programa, kasnije realizirana kroz predavanje i projekt „Uredimo napuštenu zemlju naših otoka" koji je preuzela lokalna udruga Novi Otok u suradnji s MIRO-om
Istraživanje
2023–2024.
Prostorna analiza
GIS analiza za identifikaciju optimalnih kultura na pilot lokaciji Postražišće, Korčula — u suradnji s LIST Labs d.o.o.
Alati
2025–2026.
Praktični alati
Kalkulatori, stabla odlučivanja, sezonski kalendari za otočne proizvođače — komercijalizacija istraživačkih rezultata
Praktični alati
Na temelju podataka iz ovog i povezanih istraživanja, MIRO je razvio alate za otočane koji razmišljaju o pokretanju ili proširenju proizvodnje. Tipologije proizvođača, podaci o cijenama i maržama te kartiranje lanaca vrijednosti iz ovog istraživanja korišteni su kao jedna od ulaznih baza za kalibraciju alata.
Partneri
🏛️
Institut MIRO
Nositelj projekta. Koordinacija terena, logistika, povezivanje lokalnih i međunarodnih partnera.
🎓
SupAgro Montpellier
Metodološka podrška za analizu agrarnih sustava. Mentor: Prof. Dr. Sophie Thoyer.
🔬
Sveučilište u Göttingenu
Akademski mentor za krajobraznu ekologiju i HNV poljoprivredu. Mentor: Prof. Dr. Tobias Plieninger.
🌿
LAG 5
Lokalna akcijska grupa. Operativna podrška, pristup kontaktima s poljoprivrednicima i lokalnim akterima.
🏞️
Nacionalni park Mljet
Pristup području parka, podaci o zaštićenim staništima i kontakti s lokalnim akterima na Mljetu.
🤝
AIDA
Francuska udruga – stručna podrška za poljoprivrednu politiku i ZPP.
Povezani komentari
Nalazi ovog projekta korišteni su kao empirijska podloga u MIRO-ovoj seriji komentara o razvoju lokalnih prehrambenih sustava na hrvatskim otocima.
Komentar I
Sistemski pristup razvoju lokalne prehrambene ponude
Zašto krenuti od lokalnog stanovništva, a ne od turizma. Model domova za starije kao laboratorij.
Pročitajte ›
Komentar II
Zašto maslinovo ulje, a ne još jedan apartman?
Ekonomska logika ulaganja u otočnu proizvodnju nasuprot apartmanizaciji. Predstavlja praktične alate za proizvođače.
Pročitajte ›
Komentar III
Tko sjedi za stolom?
Koordinacija aktera: mapiranje institucija i prijedlog mehanizma koji ih dovodi za isti stol.
Pročitajte ›
Financiranje
Projekt je sufinanciran od strane Francuskog veleposlanstva u Republici Hrvatskoj (institucionalna suradnja), programa Erasmus+ (studentska mobilnost) te AIDA i vlastitih sredstava Instituta MIRO.
Nastavci i primjena
Podaci i tipologije iz ovog projekta koriste se i danas – u izradi alata, komentara i novih projektnih prijava. Za pristup podacima, alatima ili suradnju na nastavku istraživanja:
Kontaktirajte MIRO
Svi projekti
Reference
Lerin, C. (2018). High Natural Value farming in Dalmatian Islands (Croatia): Landscape analysis and agrarian systems analysis on Mljet & Korčula Islands and Pelješac Peninsula. Magistarski rad, Georg-August-University of Göttingen.
Abdessater, C., Bitton-Lebeau, L., Bisiaux, L., i sur. (2017). Strategic Environmental Management Analysis of High Nature Value Farming in the Dalmatian Islands. AgroParisTech & CIHEAM-IAMM, Montpellier.
Botica, I., Grgić, J., Roglić, M., i sur. (2017). A Baseline Assessment of Learning Area „Dalmatian Islands" (Croatia). Sveučilište u Splitu / HNV-Link. hal-02568149
Cochet, H., & Devienne, S. (2006). Fonctionnement et performances économiques des systèmes de production agricole: une démarche à l'échelle régionale. Cahiers Agricultures, 15(6), 578–583.
Poux, X., Bernard, C., & Lerin, F. (2017). The HNV-Link Atlas — Crossed perspectives on 10 learning areas. HNV-Link Project Partners, Pariz.
